Polar Interview: “Rad u Polaru donosi neprocjenjivo iskustvo”
Polarov način rada prilično je drugačiji od onoga na koji biste naišli u nekoj tipičnoj hrvatskoj tvrtki. Teleworking, ili rad od kuće, prijavljivanje na projekte i aukcije u kojima suradnici sami određuju cijenu i broj sati ili dana potrebnih za odrađivanje projekta. Sve to odudara od onoga na što smo navikli na nekom “običnom” poslu. Da li ovakav način poslovanja donosi rezultate i kako se snaći u svemu tome, pitanje je koje muči mnoge nove suradnike. Upravo smo zato odlučili popričati sa Polarovim suradnikom Markom Kovačićem, koji već dugo i uspješno surađuje sa Polarom i razumije se u gotovo sve aspekte rada u ovoj tvrtki te može dati puno korisnih savjeta. Ima li boljeg načina od razgovora sa jednim od “veterana” da se dozna kako uspjeti u Polaru?
- Koliko dugo radite u Polaru?
Jednu godinu i 3 mjeseca. Točan datum mog dolaska u Polar je 15.08.2007. - Gdje ste čuli za Polar i kako ste se odlučili raditi tu?
Prije rada u Polaru sam pratio news grupe i u jednoj sam slučajno vidio post gdje je netko pitao da li je to što nudi Polar stvarno i tražio je nekoga tko ima iskustva da mu kaže nešto o tome. Nakon toga sam otišao na polar.hr i pročitao oglas koji mi se odmah svidio. Nedugo poslije sam poslao životopis i počeo raditi. - Kako je bilo na početku, koliko vam je trebalo da “pohvatate konce”?
Rekao bih mjesec dana, jer toliko mi je trebalo da shvatim osnove i počnem sa nekim kontinuiranim radom. - Da li vam se sviđa teleworking?
Obožavam ga! Ponekad se javlja osjećaj izolacije zbog rada od kuće, no to ćemo probati smanjiti team buildingom. Briefing koji dnevno održavamo na Teamspeak-u također pomaže, jer se ipak uživo čujem sa kolegama. Povremeni osjećaj izolacije je mala cijena za ostale dobre stvari. Proizvoljno radno vrijeme i plaća po urađenome, a ne po satnici mi je fenomenalna. Sad mi je posve jasno i prirodno tako raditi. Vise ne kužim kako ostale firme i ljudi rade po vremenu, a ne po urađenome. - Koje bi projekte izdvojili kao najuspješnije?
Ostao mi je u sjećanju prvi ozbiljni projekt koji sam uradio za veće novce i više znanja, a time i dosta važan kao moj start u ozbiljne poslove u Polaru. To je bio prebačaj svega sa starog development servera na novi koji smo unajmili, i tu sam stekao puno iskustva i znanja. Dakako, on je manje važan od poslova manager assistenta koje obično radim, ali oni su mi već nekako rutina. - Kakvi poslovi vam se najviše sviđaju?
Dobro definirani poslovi bez puno razmišljanja, najbolji primjer su taskovi rješavanja bugova u PHD-u. Znaš što je problem i znaš kako treba izgledati rješenje, te nema više upitnih stvari i ostalo je samo da uradiš task. - Što vam je najbolje u Polaru?
Iskustvo koje sam stekao u developmentu / marketingu / prodaji / managementu itd. To mi je daleko najvažniji faktor, važniji od zarađenog novca. U Polaru sam toliko toga naučio u vezi prodaje proizvoda i razvoja softvera , a što te ne nauče na faksu ili bilo gdje drugdje. Kako se jednog dana i sam mislim time baviti, ovo mi je neprocjenjivo iskustvo. - Što biste preporučili novima?
Ono što im uvijek poručujem, a to je da ne filozofiraju previše i da ne troše vrijeme čitajući i pokušavajući sve odmah shvatiti. Daleko najbrže se sve shvati ako se počne raditi na nečemu konkretnom, ostalo dolazi samo od sebe bez forsiranja. - Jeste li zadovoljni zaradom?
Da. Na kraju krajeva mjesečno ne ispadne puno kao neka veća plaća, ali opet ne radim osam sati na dan, tako da sam s vremenom kojeg potrošim na rad i dobivenim novcem zadovoljan. - Da li vam je rad u Polaru pružio znanja koje biste mogli iskoristiti za druge stvari, poput pokretanja vlastitog biznisa?
Svakako, jer u slobodno vrijeme, osim u Polaru, programiram i razvijam vlastiti “proizvod” sa više ljudi. Radimo na nekoliko proizvoda, par igri i jednoj web aplikaciji. Iskustvo u Polaru mi je naveliko pomoglo u tome. Osim tu, stečeno znanje svakako pomogne i u svim ostalim segmentima života, kao npr. Kad je potrebno komplicirane probleme razgraditi na jednostavne, neovisno da li se radi o softveru ili o nečemu desetom.
Marko Kovačić podijelio je s nama svoja iskustva sa radom u Polaru, te na osobnom primjeru pokazao da se uz malo upornosti i truda, rad u ovoj tvrtki isplati i na duge staze. Osim slobode u odabiru radnog vremena i mogućnosti pristojne zarade, najvažniji aspekt rada u Polaru, po Markovim riječima, je iskustvo koje je stekao u raznim segmentima poslovanja, koje će mu itekako dobro doći kasnije u životu, kad bude pokretao vlastiti biznis. Dakle, možemo zaključiti da je rad u Polaru idealan za one koji žele raditi kada i koliko hoće, a posebno bitna iskustva može donijeti onima koji jednoga dana žele i sami zaploviti u poslovne vode.
Prosvjed protiv komercijalizacije školstva
Hrvatski studenti će 5. studenog, kod Mimare, zbog poskupljivanja i elitizacije visokog školstva izaći na prosvjed i tražiti od Vlade besplatno studiranje za sve, te ulaganje više novca u obrazovanje. Ovaj prosvjed će ujedno biti i dio prosvjeda koje će studenti održati diljem svijeta na isti dan u povodu Svjetskog dana borbe protiv komercijalizacije školstva .
Organizator prosvjeda je Bolonjska sekcija Kluba studenata Filozofskog fakulteta iz Zagreba. Dođite 5.11 kod Mimare i podržite incijativu da je besplatno školstvo u interesu cijelog društva.
Obrazovanje je pravo a ne privilegija!
U Europi je sve počelo “davne” 1999g. Kada su ministri obrazovanja potpisali Bolonjsku deklaraciju ,kojoj je cilj reformirati obrazovni sustav u Europi,kako bi se od EU načinilo najkompetitivnije područje na svijetu. Bolonjski proces je sazdan od iste ideologije koji i promiče WTO (sa svojim općim sporazumom o trgovini uslugama{GATS}). A to je da obrazovni sustav služi više gospodarskim nego javnim interesima. Rezultat toga je da se daje sveučilistima veću “autonomiju” te time promičući natjecanje medu ustanovama visokog obrazovanja, time se stvorio mali broj ustanova “visoke kvalitete”, koje naravno ovise o visokim školarinama i veliki broj sveučilista “loše kvalitete” namijenjen masama.
Polar kao tvrtka podržava ovu incijativu, jer je očito da nama kao tvrtki a i ovom društvu prijeko potrebno više stručnog kadra. Mislimo da stalno povećanje školarina, nije najbolji način da se poveća broj fakultetski obrazovanih osoba. Zakon o obrazovanju kaže kako “sveučiliste, veleučiliste ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob” (Čl. 77, stavak (2)).
Ja li to vrijedi u praksi ili samo na “papiru”?
